|
LEGALIZACIJA NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA
Što se podrazumijeva pod legalizacijom nezakonito izgrađenih zgrada?
Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta za građenje (rješenje o izvedenom stanju) kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira.
U postupku legalizacije bespravno sagrađenih zgrada primjenjuje se ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA (NN 90/2011), koji je na snazi od 10.08.2011.g.
Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju mora se podnijeti do 31.12.2012.g. Rješenje o izvedenom stanju donosi nadležno tijelo državne uprave koje prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji obavlja poslove izdavanja akata vezanih za provedbu dokumenata prostornog uređenja, zaštite okoliša i gradnje.
Zašto je neophodno legalizirati nezakonito izgrađene objekte - zgrade?
Legalizacijom se omogućuje evidentiranje zgrade u katastarskom operatu i upis u zemljišne knjige te priključenje na komunalnu infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu.
Ukoliko objekt nije legaliziran neće se moći provesti etažiranje, podjela imovine, rekonstrukcija i nadogradnja te takav objekt ne može biti predmet kupoprodaje kao i zemljište na kojem se nalazi.
Uvjeti za legalizaciju bespravno sagrađene zgrade
1. Nova zgrada odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje odnosno protivno tom aktu, mora biti evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja RH od 21.lipnja 2011.
2. Bespravno sagrađen objekt može biti izgrađen u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovog Zakona i može biti izgrađen protivno prostornom planu koji važi na dan stupanja na snagu ovog Zakona.
3. Ako je nezakonito izgrađena zgrada protivna prostornom planu, tada se na toj zgradi ne može ozakoniti više od dvije etaže, od kojih je druga potkrovlje, osim ako se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne odredi veći broj etaža.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonitu zgradu, koja se nalazi u području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, određeno kao:
– površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonite zgrade koje se koriste za stalno stanovanje te zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga,
– površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku osim tradicijskih naseobina te proglašeno ili privremeno zaštićeno područje u kategoriji strogi rezervat, posebni rezervat i park-šuma,
– planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodoprivrednih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave,
– izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za druge namjene od javnog i općeg interesa, te turističko-ugostiteljske i proizvodne namjene,
– poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga,
– gospodarska i zaštitna šuma te šuma s posebnom namjenom,
– prostor istraženog arheološkog nalazišta ili zone, povijesna graditeljska cjelina upisana u Listu svjetske baštine i registrirano ili evidentirano pojedinačno kulturno dobro,
– područje posebne zaštite voda, unutar zone sanitarne zaštite vode za piće,
– eksploatacijsko polje mineralne sirovine.
(2) Nezakonita zgrada se ne može ozakoniti, ako je izgrađena na površini javne namjene, na pomorskom dobru ili javnom vodnom dobru.
(3) Nezakonita zgrada se ne može ozakoniti, ako je izgrađena od sklopa koji nije nastao građenjem (kamp kućica, kontejner i dr. trajno povezani s tlom) i/ili materijala koji ne osigurava trajnost i sigurnost korištenja (baraka i dr.).
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva mora priložiti:
1. Ovjereni Geodetski elaborat o evidentiranju zgrada
2. Tri primjerka arhitektonskog snimka, koji je izradio ovlašteni arhitekt
3. Dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme građenja koje je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva
4. Rješenje o upisu u sudski registar (kada je zahtjev podnijela pravna osoba)
5. Dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi - sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokazi o vremenu građenja)
6. Uvjerenje policijske uprave o mjestu prijavljenog prebivališta podnositelja do 21. lipnja 2011. godine (dokaz u svrhu umanjenja iznosa naknade za nezakonito izgrađene zgrade namjene isključivo stambene, građevinske površine do 400m2 ,koja nije u prvoj položajnoj zoni i koja je jedina nekretnina podnositelja zahtjeva na području RH odnosno za nezakonito izgrađene zgrade namjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
7. Posebnu geodetsku podlogu ( iznimno, kada se u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje oblik i veličina građevne čestice spajanjem cijelih katastarskih čestica na kojima se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, ako su te čestice prema zemljišnoj knjizi vlasništvo iste osobe).
Podnositelj zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju prije izdavanja istog, a po obavijesti nadležnog ureda državne uprave dužan je platiti sve zakonom propisane doprinose (vodni i komunalni doprinos), naknadu (kaznu) za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru te upravne pristojbe propisane zakonom.
UPIS ZGRADA U KATASTARSKI OPERAT I ZEMLJIŠNU KNJIGU
Upis objekta u katastarski operat i zemljišnu knjigu obveza je svakog vlasnika izgrađene nekretnine.
Objekt se upisuje na temelju izrađenog elaborata za evidentiranje zgrada ili drugih građevina.
Elaborat za evidentiranje objekta izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.
Dokumenti potrebni za upis objekta u katastar i zemljišnu knjigu
ZA UPIS OBJEKTA POTREBNA JE:
• kopija katastarskog plana
• izvadak iz zemljišne knjige
• posjedovni list
• akt kao dokaz o legalnosti objekta, koji može biti:
GRAĐEVINA IZGRAĐENA DO 15. VELJAČE 1968. GODINE
Ako je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
Katastarski ured izdaje uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine na temelju podataka s kojima raspolaže i koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
Ako katastarski ured ne raspolaže sa potrebnim podacima, tada uvjerenje o vremenu građenja građevine izdaje nadležno upravno tijelo na temelju snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ukartiranom građevinom, ili na temelju geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.
GRAĐEVINA IZGRAĐENA DO 19. LIPNJA 1991. GODINE
Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine potrebna je:
• pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije
GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 20. LIPNJA 1991. GODINE do 1. LISTOPADA 2007. GODINE
Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007. godine nadležno upravno tijelo izdaje
• uvjerenje za uporabu
GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 1. LISTOPADA 2007. GODINE
Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je:
• Uporabna dozvola - za građevine (preko 400m2) za koje se izdaje građevinska dozvola
• Završni izvještaj nadzornog inženjera
- za građevine (do 400m2) za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja.
Navedeni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.
Zašto je bitno upisati zgradu u katastar i zemljišnu knjigu?
Zgradu je, osim što je to zakonska obaveza, potrebno evidentirati kod kupoprodaje (“čisti papiri”), legalizacije objekta, hipoteke, kod prijave boravka, etažiranja (objekti sa 2 ili više stanova).
Zgrada je upisana u katastar, ali nije i u zemljišnu knjigu. Što je potrebno da bi upisali kuću u zemljišnu knjigu?
Za upis zgrade u zemljišnu knjigu potrebno je izraditi elaborat za usklađenje zemljišnoknjižnog sa katastarskim stanjem u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je zgrada izgrađena.
Zgrada izgrađena bez potrebnog akta za građenje
Ako je zgrada sagrađena bez građevinske dozvole potrebno je angažirati ovlaštenog arhitekta koji će provesti postupak legalizacije te nakon plaćenih svih doprinosa doprinosa nastavlja se postupak upisa zgrade.
Izrada elaborate za evidentiranje građevine
Elaborat za evidentiranje građevine - za izradu elaborata ovlašteni inženjer geodezije pristupa geodetskoj izmjeri građevine i međnih linija, zatim na temelju te izmjere izrađuje PGP
Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana te se izrađuje dokumentacija za elaborat: skica izmjere, prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu, i dr.
Izrađeni elaborat se predaje na pregled i ovjeru nadležnom Katastarskom uredu.
Nakon pregleda i provedbe elaborata u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom operatu.
Zatim Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja prijavni list za zemljišnu knjigu zemljišnoj knjizi) gdje se evidentira promjena na predmetnim parcelama, ali vlasničko stanje ostaje nepromijenjeno.
Za sve dodatne informacije, objašnjenja ili ponudu slobodno nam se obratite, bez obveze, a mi ćemo Vam u najkraćem mogućem roku pokušati pružiti što kvalitetniju informaciju
|
2008 - 2012 © Adria nekretnine